Carstvo (regnum): Plantae (biljke)

Podcarstvo (subreg

num): Cormodionta ( Cormophyta)

Odjeljak (phylum): Spermatophyta – sjemenjače

Pododjeljak (subphylum): Magnoliophytina (Angiospermae) – kritosjemenjače

Razred (classis): Magnoliatae (Dicotyledoneae) – dvosupnice

Podrazred (subclassis): Dilleniidae

Nadred (superordo): Dillenianae

Red (ordo): Malvales

Porodica (familia)) : Tiliaceae – lipovice

Potporodica (subfamilia):

Rod (genus): Tilia – lipa

Vrsta (species): Tilia grandifolia Ehrhart – divla lipa, krupnolisna lipa, širokolisna lipa ?

Podvrsta (subspecies):

Odlika ili varijetet (varietas):

Način razmnožavanja: Razmnožava se vegetativno i sjemenkama.

Opis biljke: Stabla, dvospolnih mirisnih cvjetova, oprašivači kukci, sjemenke rasprostranjuje vjetar, cvjeta od  05. i 06. mj., općenito ova vrsta podnosi temperaturu do -8°C. Stanište ove lipe jesu brdsko-planinska područja do 1700 m n.v. u arealu (kod nas dopire do pojasa bukve i jele), Trg Eugena Kvaternika Bjelovar, tlo rahlo, hranjivo, zrak vlažan (traži plodnije tlo kao i vlažniji klimat, podnosi polusjenu ili punu svjetlost. Doživi preko 700 godina.

Rasprostranjenost:  Azija (zapadni dio Turske), Europa (srednja i južna Europa, na istok do zapadne Ukrajine a na sjever lokalno do sjev. Francuske i čak jugozap. Švedske, ne zalazi do Iberijskog poluotoka). U našoj državi uglavnom kontinentalni dio, ali i primorski dio od Istre prema jugu.

Kemijska svojstva: cvjetovi sadrže još pobliže neistražene glikozide, koji pospješuju znojenje, nadalje gumu, sluz, tanin, eterično ulje, žutu boju (hesperidin), tartrate, malate, šećer, saponin, jednu ugljikovodičnu materiju, vitamin C. Listovi sadrže saharozu, glukozu, mast, masno ulje (linolna kiselina), tanin, smolu, škrob, soli vinske kiseline, enzime i tragove vanilina. Kod listova su ljekovite i djelotvorne tvari znatno uvjetovane staništem.

Ljekovitost: sabiru se cvjetovi za vrijeme cvatnje, listovi do sredine lipnja, te plodovi od sredine kolovoza pa do rujna. Miris obe vrste cvjetova je prijatan, poput meda, dok se sušenjem miris cvjetova gotovo potpuno izgubi. Okus je slatkast i sluzast.

 u službenoj su upotrebi cvjetovi lipe (Flores Tiliae) za poznati lipov čaj. Lipov čaj djeluje na umirenje grčeva i na pojačano znojenje. Kneipp jako preporuča lipov čaj kod bubrežnih bolesti, kao i kod zasluzenja pluća i dišnih puteva. Djelovanje na umirenje grčeva i na pospješenje znojenja pripisuje se eteričnom ulju s njegovim glavnim sastavnim dijelom farnezolom, nadalje sluzi, vosku i taninu. Naročito se brzo liječe kronični bronhalni katari iz kasne zime s višednevnom kurom lipovog čaja. Znojenje nakon uzimanja lipovog čaja ponekad se pripisuje djelovanju vruće vode kojom se čaj popari. Najnoviji rezultati istraživanja ipak su pokazali, da je pojačano znojenje nakon uživanja lipovog čaja – slično kao i nakon uživanja čaja od bazgovog cvijeta – uzrokovano naročitim djelovanjem ljekovitih tvari na pospješenje znojenja zajedno s ostalim već navedenim, ljekovitim tvarima. No, kod lipovog čaja treba upozoriti, da se taj čaj ne može upotrebljavati kao trajni napitak! Iako je lipov čaj, uz već navedenu ljekovitost, i čaj koji čisti krv i povoljno djeluje kod nervnih slabosti ili duševne prenapetosti, te pobuđuje rad srca, on može kod stalne upotrebe uzrokovati i oštećenja srca! To, u pučkoj medicini rašireno shvaćanje, našlo je u novije vrijeme i znanstvenu potvrdu.

Zaštita: U RH nije zaštićena vrsta. Nije endem.