Carstvo (regnum): Plantae (biljke)
Podcarstvo (subregnum): Cormodionta ( Cormophyta)
Odjeljak (phylum): Spermatophyta – sjemenjače
Pododjeljak (subphylum): Magnoliophytina (Angiospermae) – kritosjemenjače
Razred (classis): Magnoliatae (Dicotyledoneae) – dvosupnice
Podrazred (subclassis): Dilleniidae (Rosidae)
Nadred (superordo): Dillenianae
Red (ordo): Sapindales
Porodica (familia)) : Hippocastanaceae
Potporodica (subfamilia):
Rod (genus): Aesculus
Vrsta (species): Aesculus hippocastanum L. – divlji kesten
Podvrsta (subspecies):
Odlika ili varijetet (varietas):
Način razmnožavanja: Razmnožava se vegetativno i sjemenkama.
Opis biljke: Divlji kesten je do 20 m visoko drvo s velikim prstastim listovima koji se sastoje većinom od 7 listića klinaste forme zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom položaju i čunjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa žutim i crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosmeđe boje s bijelom mrljom. Vrijeme cvatnje: svibanj, a vrijeme sazrijevanja plodova rujan i listopad.
Miris i okus: plodovi su kao i cvjetovi gotovo bez mirisa i trpka su okusa. Kora drva prilikom sušenja miriši poput amonijaka i gorka je okusa.
Rasprostranjenost: Drvo potječe iz Indije i unutrašnjosti Azije odakle se proširilo po čitavoj Evropi, te je odavna vrlo obljubljena sadnja kestena u parkovima i drvoredima. Divlji kesten brzo raste, nema nikakvih zahtjeva, uspijeva u svakoj zemlji, a dostigne starost i preko 200 godina.
Kemijska svojstva:
Ljekovitost: Cvjetovi se sabiru u svibnju mjesecu, kora (Cortex Hippocastani) s mladih, najviše do 5 godina starih grana u ožujku i travnju, te zreli plodovi koji padaju s drva u rujnu i listopadu.
Ljekovite i djelotvorne tvari: Ljekovito djelovanje kao i ljekovite tvari divljeg kestena još su premalo poznate i cijenjene. Fluorescirajući glikozid eskulin, koji se uglavnom nalazi u kori, ima svojstvo da upija ultraljubičaste zrake sunca. Te nevidljive zrake vrše putem nadražaja kože važno ljekovito djelovanje, pa se eskulin upotrebljava za pripremu masti protiv opekotina od sunca. Iz eskulina priređen preparat uzima se s uspjehom kod malarije kao i kod povremene neuralgije. Ta ljekovita tvar nalazi punu primjenu i kod liječenja kroničnog tuberkuloznog oboljenja kože (lupus). Iz divljeg kestena dobivena tinktura isto je tako prikladna kao lijek koji brzo djeluje kod hemoroida. Tekući ekstrakt, koji se priređuje u ljekarnama, isto se s dobrim uspjehom upotrebljava u liječenju hemoroidalnih teškoća te je nadalje vrlo koristan u liječenju lišajeva, ozeblina i proširenih vena.
Osim navedenog glikozida eskulina nalaze se daljnje ljekovite tvari u kori, plodu i cvjetovima, kao saponini, tanin, smola, masna ulja i gorka tvar. Plod osim toga sadrži i do 35% škroba. Spojevi masti, saponina i škroba čine divlji kesten prikladnim za liječenje crijevnih oboljenja, proljeva i katara dišnih organa. Kod upale crijeva i proljeva preporuča se čajna mješavina od jednakih dijelova kestenove kore i hrastove kore (br. 119) pri čemu se 1 žlica (čajna) te mješavine upotrebljava za pripremu 1 šalice čajnog oparka. Kod katara svih vrsta uzima se 2 puta dnevno na vrhu noža prah pripremljen od oguljenih plodova divljeg kestena.
